„Neretva” je od samog početka bila rasadnik kadrova za razna područja kulturnog života. Mnogi su počinjali svoje karijere u „Neretvi”, neki ostajali a neki nastavljali dalje. Brojni su poznati umjetnici - dirigenti, književnici, afirmisani dramski umjetnici, ugledni muzičari, slikari i estradni radnici koji su počinjali u „Neretvi.”
Status „pozorišta“ se u prošlom sistemu sticao na osnovu propisanih pravila i dugogodišnjeg amaterskog stvaralaštva u oblasti dramskog amaterizma. Sa dobivanjem tog statusa nije prestao rad ostalih sekcija, pa je pozorište i dalje imalo sva obilježja Kulturno umjetničkog društva sa većim brojem sekcija koje su se vezale za svoje strukovne saveze unutar Saveza AKUDiO SRBiH (Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava i organizacija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine). Otuda je do pred rat u pozorištu egzistiralo više sekcija: muzička (sa duvačkim, tamburaškim, narodnim i pop-rock orkestrom), folklorna sekcija, dramska (prvi pozorišni ansambl, omladinska scena, teatar poezije, omladinska poetska scena), klub likovnih umjetnika „Lazar Drljača“, foto-kino klub, a raspolagalo se sa vlastitom bibliotekom i tehničkom sekcijom koja je pratila rad svih ostalih sekcija.
Sve sekcije su veoma uspješno djelovale na području SRBiH i bivše Jugoslavije od njihovog osnivanja do 1992. godine.
Od davne 1947. do danas kroz „Neretvu“ je prošlo više hiljada članova.
Emir Gačanin – Čarli član je pozorišta od 09. januara 1977. godine:
„Počeo sam dolaziti u pozorište u petom razredu osnovne škole. Razlog – duhački orkestar. Prvo smo morali završiti šestomjesečni kurs, a tek onda sjesti sa ostalima, starijim članovima u isti red u orkestru s Emirom Nuhanovićem, njegovim bratom Ahmetom, Salihom Fejzagićem, Babićem, Pelićem, Šorom, Sokolovićem, Raguzom, Svjetlanom Ekmečić, Guska Nijazom, Filipovićem, Šašićem, Draganom Andrićem i njegovim bratom Zoranom, Krčendom… i to sa ogromnim strahopoštovanjem kojeg ne nedostaje ni danas. Nakon otprilike tri godine, pokupiše me Lila i Vildana u dramsku sekciju. I, ccc...“, prisjeća se pozorišnih početaka i imena od prije više od 30 godina i danas aktivan član s istim entuzijazmom, Emir Gačanin – Čarli.
Najvažnija državna i opštinska priznanja „Neretvi“ su Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1972. godine, Trećemartovska zlatna plaketa 1982. godine od Opštine Konjic i Zlatna povelja 2005. godine, također od Općine Konjic.
Nakon zlatnog perioda amaterskog teatra u Jugoslaviji 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, uslijedila je ratna destrukcija 90-tih i pozorište obustavlja rad. Uništene su prostorije za rad, scena kao i tehnička oprema, te otuđene vrjednote u vlasništvu pozorišta. 1998. godine AP „Neretva“ oformljuje Dječiju scenu i kreće ispočetka.
Danas, nakon 65 godina od osnivanja u sklopu Amaterskog pozorišta „Neretva“ djeluju Dječja (osnovci), Omladinska (srednjoškolci) i Velika (studenti i stariji članovi) scena.
Od predstava Dječije scene temeljenih na školskoj lektiri, preko srednjoškolskih rađenih po tekstovima Eugenea Ionescoa, Samuela Becketta, J.B.P. Molierea, Čehova, L. Pirandella... do Velike scene i autorskih predstava (Amela Hujdur, Ajdin Tinjak), „Neretva“ je u teškom vremenu za kulturu i teatar očuvala i ostala svojevrsno središte istinskih kulturnih inicijativa i događanja. O tome svjedoči zbirka zaista brojnih priznanja, odlikovanja, nagrada, aplauzi oduševljene publike kako kod kuće tako i u gostima, domaći i međunarodni festivali, i najvažnije (kako vole reći članovi ovog pozorišta) ostvareni kontakti i prijateljstva.
Zadnja predstava Velike scene „Ona stvar“, bugarskog pisca Hriste Bojčeva, u režiji Ajdina Tinjaka i Emira Gačanina Čarlija, izvedena je na prošlogodišnjem 40. teatarskom festivalu „Fedra“ u Bugojnu, a sa manifestacijom „Noć teatra BiH“ (17. novembar 2012.) startala je nova sezona u „Neretvi“. Istina, u otežanim uslovima (nedostatak finansija, problem zagrijavanja prostorija i scene), ali sa istom ljubavlju prema pozorišnoj sceni i čaroliji stvaranja predstava, Omladinska scena priprema predstavu „Taj Sizif!“, čije se premijerno izvođenje očekuje na proljeće.
Neizostavno je spomenuti da već jedanaestu godinu za redom Amatersko pozorište „Neretva“, Konjic organizujeFestival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva Bosne i Hercegovine (FSDS BiH). Ovo je jedinstven festival u našoj zemlji koji pažnju posvećuje dramskom odgoju i obrazovanju mladih ljudi, a učešće na njemu uzimaju škole, amaterska pozorišta, pozorišne trupe, dramske skupine sa područja cijele BiH. Nakon godina rada i truda članova željnih kulturnog razvoja, u aprilu 2003. održao se 1.FSDSBiH (Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH), u suradnji sa Mostarskim teatrom mladih. Na prvom Festivalu bilo je samo 40 učesnika, da bi u narednim godinama broj rastao i došao do cifre od 800 učesnika na Festivalu u aprilu 2009. Danas je Festival nezavisan i opstaje uz finansijsku pomoć različitih nivoa vlasti i sponzora.
Osim dramske djelatnosti Amatersko pozorište „Neretva“ bavi se i izdavačkom djelatnošću, a u okviru koje je objavljeno desetak knjiga domaćih i stranih autora. Značajno je spomenuti objavljeni roman „Tirza“ holandskog pisca Arnona Grunberga (prevod Goran Sarić). Roman je preveden na 21 jezik i prodat u milion primjeraka u svijetu, a po ovom romanu snimljen je i istoimeni film, holandski kandidat za nagradu Oskar.
Također, u okviru „Neretve“ danas djeluju i sekcije video-art klub i likovni klub “Lazar Drljača“, a od muzičkih aktivnosti djeluje sekcija za promociju urbane rok kulture.
„Neretva“ je već odavno postala kultno mjesto okupljanja mladih, i tu je dobrodošao svako ko svoje vrijeme želi ugodno provesti, steći prijatelje i biti dio pozorišne igre (scenske ili životne). (Lično to uradih 15.01.2004. i postadoh „Neretvino dijete“ kojeg „Neretva“ nauči da na teatar, pa i na život, gleda kao na igru i zabavu u kojoj pravila određuje samo.)
Za ovo amatersko pozorište veže se izreka „ko ne prođe kroz Neretvu ostaje uskraćen za jedno življenje“ zato, dobrodošli u Amatersko pozorište „Neretva“ u Konjicu!
